Zaštita i sigurnost korisnika

LAŽNI SMS-ovi i neželjene posljedice

Ovih dana među korisnicima mobilnih uređaja kruži novi virus koji se širi SMS porukama. Spomenute SMS poruke najčešće su sadržaja "Imate 1 novu govornu poštu... Za detalje posjetite…"



Međutim, iza poveznice se ne skriva govorna poruka, već zlonamjerni softver koji može izazvati ozbiljnu štetu. Još veći problem stvara SMS koji nije stigao s nekog nepoznatog ili čudnog broja, već najčešće od nekog kontakta iz vašeg imenika.

Poruka sadrži štetan link, a klikom na taj link aktivira se zlonamjerni softver koji ima mogućnost za krađu i uništavanje podataka na mobilnom uređaju.

Molimo vas budite oprezni i ne otvarajte ovakve poruke. Poruku odmah izbrišite i ove informacije prenesite i vašim bližnjima.

Izbjegnimo potencijalne neugodnosti i štetu.

Ako ste slučajno kliknuli vezu/link iz takvog SMS-a, tada morate ispraviti uzrokovanu štetu.
Neki od savjeta koje možete primijeniti kako bi riješili nastali problem:

1.     Mobilni telefon vratiti na tvorničke postavke

2.     Deinstalirati aplikaciju stavljanjem Uređaja u security mood

3.     Instalirajte antivirusne programe

___________________________________________________________________

Kako biste se što bolje zaštitili prilikom pretraživanja interneta/prijenosa podataka te svoje računalo, tablet ili smartphone koristili na siguran način, savjetujemo vam da pročitate naše upute i upozorenja

 Najčešća pitanja i odgovori u vezi sigurnosti na internetu

1. Na internetu vam se pojavljuju pozivi za sudjelovanje u anketama i nagradnim igrama koji prikupljaju vaše osobne podatke sa službenim Telemach logotipom?  

Ako na našoj službenoj stranici nema informacija o nagradnim igrama i nagradama koje dijelimo, onda je riječ o lažnim nagradama i mogućim prevarama koje mogu ugroziti vašu sigurnost na internetu. Ne otvarajte sumnjive linkove i ne dijelite privatne podatke koji bi mogli ugroziti vašu sigurnost. 

Ukoliko uočite takve sumnjive ankete, kvizove ili pozive za sudjelovanjem u nagradnim igrama koji imaju za cilj prikupljanje osobnih podataka, a nisu prezentirani na našoj službenoj web stranici, prijavite na e-mail sigurnost@telemach.hr 

2. Na koji način mogu povećati i zaštititi vlastitu sigurnost na internetu? 

Dodatne upute za unapređenje sigurnosti i zaštite na internetu možete pronaći na sljedećim poveznicama:
  

http://www.cert.hr/alati 

https://gov.hr/moja-uprava/pravna-drzava-i-sigurnost/sigurnost-na-internetu/1911 

https://www.cert.hr/wp-content/uploads/2018/02/Sigurnije_na_internetu.pdf 

https://www.medijskapismenost.hr/sigurnost-na-internetu/ 

3. U internet pregledniku vam se pojavljuju uvjerljive reklame koje se čine korisnima? 

Budite oprezni! Neopreznim klikom miša na ponuđenu poveznicu (link) možete omogućiti neovlaštenoj osobi kontrolu nad vašim uređajem i aplikacijama instaliranim na vašem uređaju te na takav način omogućiti pristup vašim dokumentima pohranjenim na uređaj, kao i prikupljanje informacija o vašim navikama od strane neovlaštene osobe. Temeljem tako prikupljenih informacija pojavljuju se pop-up reklame, banneri i poveznice koje vas vode na web stranice s malicioznim i lažnim sadržajem.  

http://www.cert.hr/alati 

4. Koristite li dodatke (add-on) u web pregledniku? 

Dodaci za web preglednike mogu biti veoma korisni, od personalizacije preglednika do povećanja praktičnosti i učinkovitosti prilikom rada, u većini slučajeva potpuno besplatno. 

Kako bi dodaci za web preglednike ispravno funkcionirali, često se od korisnika traže razna odobrenja za pristup podacima. Ukoliko koristite dodatke za preglednike, budite na oprezu i provjerite dodatak prije instalacije kako biste bili sigurni da vam je taj dodatak potreban. Takve dodatke uvijek instalirajte kroz službene web trgovine. 

5. Što će se dogoditi ako ostavite svoje privatne podatke na sumnjivim anketama i stranicama? 

Najteža posljedica ostavljanja privatnih podataka na sumnjivim anketama i internet stranicama je krađa identiteta. Ona za posljedicu može imati terećenje po kriminalnoj odgovornosti. Svaki pojedinac je odgovoran za svoje postupke no nakon krađe identiteta i počinjenja određenih radnji s vašim identitetom teško je dokazati nevinost. 

Blaži oblik mogućih posljedica su maliciozne aktivnosti na vašim uređajima, gubitak i narušavanje cjelovitosti podataka pohranjenih na uređaju i sl. 

6. Postali ste žrtva krađe online identiteta. Što vam je činiti? 

Krađa digitalnog identiteta može prouzročiti ozbiljne posljedice za oštećenu osobu. Stoga je neophodno, u što kraćem vremenu, krađu digitalnog identiteta prijaviti policiji.   

7. Kako prijaviti sadržaj na pojedinoj društvenoj mreži? 

Svaka društvena mreža ima jasno definirana pravila vezana uz prijavu neprikladnog sadržaja, kao i načine prijave zlouporabe podataka. Potrebno je pažljivo pročitati uvjete korištenja koji su obično javno objavljeni kao dio aplikacije koja se koristi za komunikaciju na društvenim mrežama. Neki od primjera postupka prijave sadržaja nalaze se u nastavku.

- Facebook – ako kliknete na opciju “PRIJAVI” na objavljenom sadržaju, Facebook će reagirati i maknuti sadržaje koji uključuju, primjerice, golotinju, maltretiranje, eksplicitno nasilje i neželjeni sadržaj.

- Instagram – isti koraci kao i na Facebooku

- Twitter – neprihvatljivi sadržaj možete prijaviti popunjavanjem formulara na njihovoj stranici

https://www.hakom.hr/default.aspx?id=337 

Sigurnost  na  internetu

Pojam informacijske sigurnosti dobiva sve više na važnosti. Svjedoci smo gotovo svakodnevnih vijesti o različitim oblicima internet kriminala i malicioznih aktivnosti. Nažalost, svatko je imao iskustvo zaraze s nekim oblikom malicioznog koda.

Iz tog razloga važno je razumjeti da su naše računalo, pametni telefon ili tablet, kada ih spojimo na internet, dostupni svim drugim računalima spojenima na internet, komunicirali mi s njima ili ne. Internet je mreža u kojoj su svi međusobno povezani. Naše računalo samo po sebi i nije posebno zanimljivo, no tisuće takvih kao što je naše predstavlja velike resurse s kojima se štošta može napraviti. 

U današnje vrijeme, ako je vaše računalo zaraženo, ono vrlo vjerojatno sudjeluje u koordiniranoj mreži sličnih zaraženih računala i svima njima upravlja autor malicioznog koda koji ste "pokupili". Vaše računalo koristi se za raspačavanje neželjene pošte, razbijanje lozinki, napade na web poslužitelje, daljnje širenje malicioznog koda i slično. Centralno upravljanu mrežu sastavljenu od zaraženih računala zovemo botnet, a maliciozni kod na takvim zaraženim računalima bot. 

Nažalost, zaraza malicioznim kodom je samo jedna od opasnosti koje su prisutne na internetu. Hrvatska akademska i istraživačka mreža (CARNet) izradila je i objavila knjižicu o sigurnijem korištenju interneta koju  preporučamo. Dijelovi te knjižice navedeni su i u ovom tekstu. 

Kako bi se što bolje zaštitili od spomenutih prijetnji preporučamo da slijedite savjete za sigurno korištenje osobnih računala i pametnih telefona. 

Savjeti za sigurno korištenje osobnih računala
 

1. Redovito ažurirajte operativni sustav i sve aplikacije koje dolaze u kontakt sa sadržajima s interneta. 

2. Koristite programe za antivirusnu zaštitu i osobni vatrozid. 

3. Koristite dobru enkripciju na kućnoj bežičnoj mreži i javne bežične mreže kojima vjerujete. 

4. Koristite kompleksne lozinke za pristup javnim servisima (društvenim mrežama, elektroničkoj pošti i sl.). 

5. Sve novčane transakcije, a posebno rad s elektroničkim bankarstvom, obavljajte s računala koje je najmanje izloženo riziku zaraze. 

6. Pazite kome dajete i gdje upisujte svoju pravu e-mail adresu, a za registracije na raznim web stranicama i web forumima koristite neku drugu e-mail adresu otvorenu na nekom besplatnom e-mail servisu. 

7. Kada primite poruku u kojoj vam se nudi ili se od vas traži nešto neočekivano, provjerite radi li se o prijevari. 

8. Ne otvarajte privitke iz elektroničkih poruka od nepoznatog ili sumnjivog pošiljatelja. 

9. Čuvajte pričuvne kopije najvažnijih podataka i pri povratu pričuvne kopije provjerite sadržaj antivirusnim programom. 

10. Ne ugrađujte u računalo aplikacije iz nepoznatih i neprovjerenih izvora, posebno ako se radi o sigurnosnim programima. 

Savjeti za sigurno korištenje pametnih telefona (smartphonea)
 

1. Podesite postavke na pametnom telefonu koje će omogućiti zaključavanje telefona putem zaporke nakon određenog perioda neaktivnosti. 

2. Redovito instalirajte programske zakrpe operacijskog sustava i aplikacija. Većina proizvođača pametnih telefona omogućuje navedenu funkcionalnost. 

3. Koristite antivirusne programe u svrhu zaštite od malicioznog softvera dizajniranog za pametne telefone. U internet trgovinama kojima možete pristupiti sa svog mobilnog uređaja možete pronaći velik broj antivirusnih rješenja.  

4. Dobro provjerite pouzdanost aplikacija koje instalirate na pametni telefon. Nikada nemojte instalirati aplikacije s izvora koji nisu pouzdani. Primjeri pouzdanih izvora su: Google Play, Windows Marketplace, Apple Store i BlackBerry App World. 

5. U slučaju da više nemate namjeru koristiti svoj pametni telefon, izbrišite sve povjerljive informacije s telefona. Primjeri takvih informacija su: povijest pregledavanja weba, pohranjene zaporke, adresar, povijest poziva i poslanih poruka. Upute i savjete za uklanjanje i čišćenje podataka s mobitela potražite u uputama proizvođača uređaja. 

6. Redovito izrađujte pričuvnu kopiju podataka koji se nalaze na telefonu: adresar, multimedijalni materijali i sl. 

Svaka prijava bit će temeljito istražena te će, ovisno o težini prekršaja, biti poduzeti odgovarajući koraci u rasponu od opomene do trajnog isključenja i sudske tužbe. 

Nakon slanja prijave Abuse službi dobit ćete odgovor kojim potvrđujemo primitak vaše prijave. 

Telemach je obvezan Zakonom o zaštiti osobnih podataka čuvati osobne podatke svojih korisnika. Sukladno tome Telemach Abuse služba ne daje osobne podatke o svojim korisnicima. 

Pitanja i odgovori: 

- Trojanski konji – zlonamjerni kodovi koji se predstavljaju kao bezazlena aplikacija i zahtijevaju neku radnju korisnika kako bi se instalirali 

DoS napadi (Denial of Service) – oblik napada uskraćivanjem usluga, obično preopterećenjem određenog servisa ili mreže. 

DDoS napadi (Distributed Denial of Service) – oblik napada uskraćivanjem usluga u kojem su izvori zagušujućeg mrežnog prometa distribuirani na više mjesta na internetu. 

Phishing – skup aktivnosti kojima neovlašteni korisnici korištenjem lažnih poruka elektroničke pošte i lažnih web stranica, primjerice financijskih organizacija, pokušavaju korisnika navesti na otkrivanje povjerljivih osobnih podataka.  

Kako danas najviše vremena na računalu provedemo surfajući putem internetskog preglednika, sigurnost te aplikacije predstavlja važan dio osobne sigurnosti korisnika. Pokušajte što češće ažurirati svoj internetski preglednik kako biste umanjili mogućnost da zlonamjerni korisnik ostvari pristup do vašeg računala.
 

Zlonamjerni korisnici s tako prikupljenim informacijama mogu u vaše ime naručivati proizvode putem interneta, ugovarati usluge i upravljati vašim bankovnim računalima, a mogu ih iskoristiti i za daljnje napade. 

Phishing – od engleskog fishing, što znači pecanje. Jednostavno rečeno, zlonamjerni korisnici pecaju naše podatke. 

Tipovi phishinga:  

1. Vishing – odnosi se na krađu identiteta putem telefonskih poziva. Budući da se glas koristi za ovu vrstu krađe identiteta, ona se naziva vishing → voice + phishing = vishing. 

2. Smishing  (SMS phishing) – jedan od najlakših vrsta phishing napada. Korisnik je ciljan pomoću SMS obavijesti koja sadrži izravnu poruku ili detalj iz lažne narudžbe s poveznicom za otkazivanje. Na poveznici se nalazi lažna stranica dizajnirana za prikupljanje osobnih podataka.  

3. Catphishing – vrsta online obmane/prevare u kojoj osoba stvara lažni profil na društvenim mrežama odnosno izmišlja postojanje neke osobe s ciljem mamljenja stvarne osobe u vezu, obično romantičnu, kako bi izmamila novac, darove ili samo pažnju. Može poslužiti i kao lažni odnos s ciljem dobivanja informacija ili pristup određenim resursima na koje žrtva ima pravo.   

4. Spear phishing – za razliku od klasičnog phishinga u kojem se jedna e-poruka šalje milijunima nepoznatih korisnika, u spear phishingu napad cilja određenog korisnika uz pažljivo osmišljen tekst e-poruke. Ovi napadi imaju veći rizik jer napadači prvo dobro istražuju sve dostupne informacije o korisniku (putem društvenih mreža, organizacijskih podataka i web stranica). Ova vrsta phishinga se najviše koristi pri napadu na jednog korisnika ili na organizaciju. 

5. Whaling phishing (tzv. kitolov) – ne razlikuje se mnogo od spear phishinga, no ciljana skupina je posebnija te ograničena za ovakav tip napada. Ova vrsta napada cilja na direktorske/upravljačke radne pozicije, kao što su izvršni ili financijski direktori, za koje se smatra da su veliki igrači (“kitovi”) u informacijskom lancu organizacije. Ovom vrstom napada najviše ciljani sektori su tehnologija, bankarstvo i zdravstvo zbog dva glavna faktora — velikog broja korisnika i veće ovisnosti o podacima. 

Izvor: Ne budi i ti hrvatski naivac, #SurfajSigurnije, Cert.hr, Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNET 

Zlonamjerni sadržaji

Neka istraživanja pokazala su da ritam izdavanja zlonamjernog sadržaja premašuje ritam izdavanja legitimnog sadržaja. Napadači šire velike količine zlonamjernog sadržaja te računaju da će, zbog različitih razloga, uvijek uspjeti zaraziti djelić korisnika koji na neki način dođu u doticaj sa zlonamjernim sadržajem. Sve oblike svrstavamo pod kategoriju zlonamjernog sadržaja (eng. malware – malicious software), a najzastupljeniji oblici su: 

1. Zlonamjerni ransomware sadržaj – naziv za skup zlonamjernih programa koji korisniku onemogućuju korištenje računala. Nakon zaraze, zlonamjerni ransomware sadržaj može šifrirati datoteke ili onemogućiti njihovo korištenje tako da se pojavi početni ekran s određenom porukom koju nije moguće maknuti. Od korisnika čije je računalo zaraženo traži se otkupnina u zamjenu za daljnje normalno korištenje računala.
 

2. Cryptominer zlonamjerni sadržaj – neovlašteno rudarenje elektroničkih kriptovaluta je relativno nova vrsta zlonamjernog sadržaja čiji je glavni zadatak preuzimanje resursa računala te trošenje istih na rudarenje elektroničkih kriptovaluta bez odobrenja vlasnika računala. Ova je vrsta zlonamjernog sadržaja veoma popularna jer napadači korištenjem resursa mnogih računala stječu novčanu dobit. 

3. Zlonamjerni wiper sadržaj – ovoj vrsti zlonamjernog sadržaja primarni je zadatak uništavanje sustava i/ili podataka te ih zbog toga možemo nazivati i brisačima. Napadi ovom vrstom zlonamjernog sadržaja obično uzrokuju velike financijske i reputacijske štete tvrtkama žrtvama. Akteri koji stoje iza ove vrste napada su najčešće motivirani slanjem političke poruke, sabotiranjem ili jednostavno prikrivanjem vlastitih tragova nakon uspješnog prikupljanja podataka. 

4. Zlonamjerni kod bez datoteke – ne ostavlja artefakte/dokaze na lokalnom tvrdom disku prilikom zaraze ciljanog računala, zbog čega lako zaobilazi tradicionalne sigurnosne i forenzičke alate temeljene na sigurnosnom potpisu. Tipični napadi iskorištavaju ranjivosti u preglednicima i povezanim programima (Java, Flash ili PDF čitači) ili ih napadači isporučuju koristeći phishing.   

5. Trojanski konj – vrta zlonamjernog sadržaja koji se lažno predstavlja kao korisni program kako bi ga korisnik izvršio, odnosno dozvolio mu instalaciju. Termin je, zbog analogije, preuzet iz grčke mitologije. Trojanski konj može izmijeniti operacijski sustav na zaraženom računalu kako bi on prikazivao oglase ili skočne prozore u svrhu ostvarivanja novčane koristi od strane napadača. Opasniji je slučaj kada trojanski konj omogući napadaču potpunu kontrolu nad zaraženim računalom. 

6. Botnet – jedna od najvećih prijetnji internetu je prisutnost velike količine kompromitiranih računala. Mreže takvih računala često se nazivaju botnet mreže ili “zombi vojske”, a računala koja su njihov dio prisutna su u kućanstvima, školama, poslovnim zgradama i vladama diljem svijeta. Uglavnom se nalaze pod kontrolom jednog (ili nekolicine) hakera, a koriste se za izvođenje raznih oblika napada – od distribuiranih napada uskraćivanja usluga (eng. Distributed Denial-of-Service, DDoS), slanja neželjenih poruka elektroničke pošte, iskorištavanja alata za praćenje pritisaka tipki (eng. keylogger), do širenja tzv. malware programa i sl. 

Antibot pomaže korisnicima u procesu čišćenja računala od zlonamjernih sadržaja - https://www.cert.hr/nase-usluge/antibot/ 

7. APT (Advanced persistent threat) ili APT (Malware Advanced persistent threat) – ciljani kibernetički napad kod kojeg zlonamjerna skupina ili osoba stekne neovlašteni pristup mreži i ostaje nezapažena dulje vrijeme. Namjera APT napada uglavnom je praćenje aktivnosti na mreži i krađa informacija, a ne prouzrokovanje štete na mreži ili u organizaciji. Meta ovih napada su organizacije iz sektora nacionalne obrane, proizvodnje ili financijskog sektora koje obrađuju vrijedne podatke, npr. intelektualno vlasništvo, vojne planove i druge podatke vrijedne za državu ili veliku organizaciju. Ovakve vrste napada velikih su razmjera, s naprednim tehnikama i točno određenim ciljem, a motivi za izvođenje ovakvih napada uglavnom su poslovni ili politički. Kako bi “upali” u mrežu, napadači se koriste naprednim metodama napada, iskorištavaju “zero-day” ranjivosti, koriste se društvenim inženjeringom, npr. vrlo dobro pripremljenim ciljanim (spear phishing) napadom itd. Kako bi što dulje nezapaženo ostali u mreži napadači koriste napredne metode poput mijenjanja zlonamjernog koda, neprestanog nadziranja, izvlačenja informacija iz mreže korištenjem naredbenog i kontrolnog sustava i sl. 

8. Stegware – korištenje steganografije za sakrivanje zlonamjernog koda jedna je od novijih vrsta širenja zlonamjernog sadržaja. Zlonamjerni program sakrije se u sliku, dokument ili čak piksel korištenjem steganografije. Steganografija je znanstvena disciplina koja proučava metode skrivanja informacija u naizgled bezazlene objekte. Iako se donedavno koristila uglavnom u vojne svrhe kako bi se osigurala tajnost podataka (jer osoba kojoj podaci nisu namijenjeni nije svjesna postojanja istih), napadači su steganografiju prepoznali kao odličnu priliku za sakrivanje zlonamjernog sadržaja. Velika je prednost za napadače što tradicionalna antivirusna zaštita neće prepoznati zlonamjerni sadržaj. 

9. Zlonamjerno oglašavanje (eng. malvertising – malicious advertising) – korištenje internetskog oglašavanja u svrhu širenja zlonamjernog sadržaja. Najčešće se zasniva na ubacivanju zlonamjernog koda u reklame koje se potom šire putem legitimnih oglašivačkih servisa i internetskih stranica. Oglašivački servisi i reklame pružaju dobar temelj za širenje zlonamjernih sadržaja jer su prilagođene korisnicima i pokušavaju ih privući. 

10. Neželjena pošta (eng. spam) – neželjena elektronička poruka poslana s namjerom oglašavanja raznog reklamnog sadržaja u svrhu phishing napada ili kao sredstvo distribucije zlonamjernih poveznica. Najčešće se šalje putem elektroničke pošte. Osim u slučaju e-pošte, spam se koristi još i kod elektroničkih foruma, blogova, društvenih mreža, servisa za izravnu komunikaciju i drugih sustava za razmjenu poruka ili drugih podataka. Širitelji spama nazivaju se spameri (eng. spammers). 

11. Hoax – poruka elektroničke pošte neistinitog sadržaja, poslana s ciljem zastrašivanja ili dezinformiranja primatelja. Želja osobe koja je poslala hoax je njegovo prosljeđivanje na što veći broj adresa. Pritom ih primatelji doista i prosljeđuju internetom jer su uvjereni da time pomažu drugima. Hoax ne može uzrokovati oštećenja računalnih programa i operacijskih sustava, ali zabilježeni su brojni slučajevi gdje je hoax svojim sadržajem i vještom psihologijom naveo korisnike da sami oštete svoje programe i sustave. Drugi oblik štete koju hoax može nanijeti je zavaravanje korisnika te narušavanje njihovog ugleda, kao i ugleda određenih organizacija, tvrtki i poznatih osoba.  

Izvor: Ne budi i ti hrvatski naivac, #SurfajSigurnije, Cert.hr, Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNET  

Bežične mreže

Današnja prijenosna računala standardno dolaze s opremom za povezivanje na bežične mreže. Oprema koju dobivate kada preuzimate priključak na internet također uglavnom dolazi s bežičnom pristupnom točkom. Bežične su mreže svuda oko nas i omogućavaju nam veću mobilnost i udobnost. Međutim, ako nisu ispravno podešene, omogućavaju svakome u našoj blizini da se u njih uključi, prisluškuje i pristupa internetu koristeći naš priključak. 

Koristimo li tuđe pristupne točke, potrebno je obratiti pažnju na dvije stvari: 

1. Radi li se o nezaštićenoj (nešifriranoj ili šifriranoj WEP protokolom) mreži? 

2. Znamo li kome mreža pripada i možemo li mu vjerovati? 

Kada pristupamo nezaštićenoj bežičnoj mreži, sva računala u dometu mogu “preslušavati” informacije koje naše računalo odašilje i prima. Na ovaj način mogu se ukrasti lozinke i drugi važni podaci, a u nekim slučajevima moguće je pristupiti i sadržaju tvrdog diska vašeg računala. Ako je vaše računalo pritom još i ranjivo, moguće je potpuno preuzimanje kontrole bez vašeg znanja.
 

Pristupamo li bežičnoj mreži čijeg vlasnika ne poznajemo, izlažemo se istom riziku kao i u slučaju nezaštićene mreže — tko god kontrolira pristupnu točku, može steći pristup našem računalu. 

Koristite li javnu bežičnu mrežu, npr. u kafiću, provjerite kod osoblja kako se zove pristupna točka kako biste se upravo na nju spojili!
 

Kako biste održali svoju kibernetičku sigurnost na visokoj razini, važno je da aktivno slijedite preporuke sigurnosnih stručnjaka te da se svakodnevno informirate o temama iz svijeta kibernetičke sigurnosti kako biste, ako do toga dođe, mogli odgovoriti na napad i uspješno se obraniti. 

Ako ne znamo što nam prijeti i što sve napadači kriju u svom arsenalu, bit ćemo laka meta. Međutim, ako smo svjesni kakvih sve opasnosti i prijetnji ima, moći ćemo se zaštititi te na ispravan djelovati kada se s njima susretnemo. 
 

Kada govorimo o tehničkoj razini, važno je da računalo zaštitimo odgovarajućim sigurnosnim alatima te na ispravan način podesimo svoj operacijski sustav i aplikacije s kojima se služimo. Danas postoji cijeli niz kvalitetnih besplatnih rješenja koje je potrebno samo preuzeti na svoje računalo kako biste podignuli razinu kibernetičke sigurnosti. 

U nastavku izdvajamo važne elemente zaštite i pravila kojih se dobro držati, ali valja imati na umu kako se polje kibernetičke sigurnosti iz dana u dan mijenja te kako navedeni savjeti neće učiniti vaše računalo neprobojnim, ali će vam dati dobar temelj i osnovne smjernice za njegovu zaštitu. 

1. Antivirus/antispyware/antimalware 

2. Vatrozid 

3. Automatsko ažuriranje operacijskog sustava i aplikacija 

4. Složene i različite lozinke 

5. Sigurnosne kopije i njihova pohrana 

6. Informiranje o kibernetičkoj sigurnosti 

7. Upisivanje podataka na internetu 

Uz HTTP, postoji i HTTPS, sigurniji protokol koji podrazumijeva i da je stranica ispravno certificirana. Prije upisivanja podataka uvjerite se da stranica koristi HTTPS protokol i da je označena kao sigurna. 

Kako biste bili sigurni da koristite provjerena sigurnosna rješenja, potražite naše preporuke na stranicama Nacionalnog CERT-a na https://www.cert.hr/alati/. 

Izvor: Ne budi i ti hrvatski naivac, #SurfajSigurnije, Cert.hr, Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNET 

Sigurnost na društvenim mrežama

Kako bismo se zaštitili na društvenim mrežama, dobro je postaviti si sljedeća pitanja: 

1.  Znam li sve svoje prijatelje na društvenim mrežama? 

Mnogi od nas na društvenim mrežama dodaju korisnike koje ili ne poznaju ili nisu sigurni u njihov stvarni identitet. Trebamo biti sigurni s kim komuniciramo i nikako ne ulaziti u interakciju s korisnicima koji su nam nepoznati. 

2.  Je li internet mjesto bez zakona, digitalni pješčanik? 

Ne. Sve što se događa na internetu izravno je povezano sa stvarnim životom. Štoviše, sa svakim će danom biti sve teže razgraničiti stvarni život od virtualnog, tako da što prije treba osvijestiti kako postupci na društvenim mrežama mogu rezonirati i u stvarnom životu. 

3.  Trebam li na društvenim mrežama objavljivati osobne i povjerljive informacije? 

Takvo što, u svakom slučaju, nije dobra ideja i može imate dalekosežne posljedice kojih nismo svjesni u trenutku objavljivanja sadržaja. Stoga je važno uvijek imati na umu kako sve što objavimo postaje dio našeg digitalnog otiska. 

4.  Trebam li paziti da ne objavljujem svoju lokaciju na društvenim mrežama? 

Svakako, jer vješt napadač ili bilo koji zlonamjerni korisnik može taj podatak iskoristiti i uzrokovati štetu. Lokacija je osobni podatak, iako se mnogima od nas tako ne čini, te s njom treba postupati kao i s ostalim osobnim podacima — pažljivo i odgovorno. Također, ponekad se lokacija može ustanoviti na temelju objavljene fotografije te je i tada veoma važno paziti koje informacije kome otkrivamo. 

5. Trebam li ispunjavati svaki upitnik na kojeg naiđem na društvenim mrežama? 

Ispunjavanje upitnika na društvenim mrežama rijetko je kada dobra ideja i može biti potencijalna prijetnja. Pogotovo treba biti oprezan prilikom ispunjavanja upitnika koji od vas traže povjerljive ili osobne podatke uz obećanje kako ćete, ako ispravno ispunite upitnik, dobiti neku nagradu. U ovakvim je situacijama važno osvijestiti kako su u tom odnosu vaši podaci kapital i nagrada, a korisnici koji ulaze u sumnjive odnose se moraju upitati za koliko su spremni svoje podatke ustupiti na slobodno korištenje potencijalno zlonamjernom korisniku. 

6. Treba li dopustiti vanjskim aplikacijama pristup do mog korisničkog računa? 

Ponekad nam se na društvenim mrežama može dogoditi da pokrenemo aplikaciju koja od nas traži pristup do korisničkih podataka našeg profila. Iako mogu djelovati bezazleno na prvu, ovakve aplikacije mogu dijeliti osobne ili povjerljive podatke bez našeg saznanja. Poznate aplikacije prilikom povezivanja s vašim korisničkim računom navode što im je potrebno te na koji će se način s vašim podacima služiti. Svakako obratite pozornost da aplikacije kojima se služite jasno navedu za što će i kako vaše podatke koristiti kako bi se zaštitili. 

Izvor: Ne budi i ti hrvatski naivac, #SurfajSigurnije, Cert.hr, Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNET 

Zlatna pravila sigurnosti

Detalje svake opasnosti koja nam prijeti na internetu nije lako upamtiti. Zato smo pripremili ovaj brzi podsjetnik o osnovnim koracima uz koje ćete biti sigurniji u svakodnevnom korištenju računala. Ako želite bolje razumjeti neko od ovih pravila, uvijek se možete vratiti na prethodna poglavlja na koja se ovdje upućuje. 

1. Redovito ažurirajte operacijski sustav i sve aplikacije koje dolaze u kontakt sa sadržajima na internetu. 

2. Koristite dobru enkripciju na kućnoj bežičnoj mreži i javne bežične mreže kojima vjerujete. 

3. Koristite kompleksne lozinke za pristup javnim servisima (društvenim mrežama, elektroničkoj pošti i sl.). 

4. Ako poslujete s karticama ili koristite servise koji u vaše ime mogu obavljati transakcije, provjeravajte ispravnost certifikata servisnih stranica. 

5. Sve novčane transakcije, a posebno rad s elektroničkim bankarstvom, obavljajte s računala koje je najmanje izloženo riziku zaraze. 

6. Uvijek sami u internetskom pregledniku upisujte adresu stranice na kojoj poslujete novcem, ne koristite poveznice iz primljenih poruka. 

7. Kada primite poruku u kojoj vam se nudi ili se od vas traži nešto neočekivano, provjerite je li riječ o prijevari. 

8. Čuvajte sigurnosne kopije najvažnijih podataka i pri povratu sigurnosne kopije provjerite sadržaj antivirusnim alatom.  

9. Ne ugrađujte u računalo aplikacije iz nepoznatih i neprovjerenih izvora, posebno ako se radi o sigurnosnim alatima. 

10. Ne isključujte vatrozid i antivirusni alat i ne ignorirajte njihova upozorenja. 

11. Pogledajte zabavni i edukativni sadržaj na www.naivci.hr. 

Izvor: Ne budi i ti hrvatski naivac, #SurfajSigurnije, Cert.hr, Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNET